|
Zdenka Kovačiček posvetila se daskama koje život znače cijeli svoj život. Sa 5 godina počinje glumiti, pjevati i plesati u Ze-Ka-Emu, sa 13 započinje pjevačku karijeru u Duo Hani i postaje teenagerska senzacija. Nastupi na Tv-u, snimljeni film i ogromna popularnost odveli su Duo Hani na turneju po Europi, gdje nastupaju sa velikim zvijezdama kao npr. Peter Kraus, Lou Van Burg, Bill Haley itd.
Poslije raspada Dua Hani , Zdenka još neko vrijeme nastupa sa svojim bandom širom Europe, ponajviše u Američkim klubovima, gdje otkriva svoj talent za jazz, soul i blues i već tada po povratku započinje njena suradnja sa najboljim zagrebačkim jazzerima Boškom Petrovićem , Miljenkom Prohaskom, Damirom Dičićem i drugima.
Nezaboravni su sassion koncerti u tadašnjem kultnom klubu Kulušić svakog utorka uz sastav Boška Petrovića.
1970. - Prva nagrada žirija na festivalu OPATIJA 70 za odlično otpjevanu kompoziciju M. Prohaske "Zbog jedne melodije davne" obilježila je definitivno njen povratak na hrvatsku glazbenu scenu i početak solističke karijere. Ta važna prekretnica obilježena jazz baladom M. Prohaske dokazala je da su njena europska lutanja bila samo priprema za buduće izazove na širokom području glazbene umjetnosti. Zdenkin je glazbeni instinkt tražio puno širi prostor za dokazivanje njenog glazbenog talenta.
Istovremeno ju privlači i rock glazba,te započinje suradnju sa triom NIRVANA. Slijede značajni nastupi na BOOM festivalima u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu, a najveći uspjeh doživljava u Ljubljani 1973. s "Klik temom br. 1" (vlastita improvizacija na jednu od tema iz repertoara Yme Sumac) pred 7 000 gledatelja. Tim nastupom osigurala si je unutar rockerske zajednice bivše države karizmu najprimjerenijeg ženskog rock vokala, a taj je image još i danas sastavnica njene pojavnosti.
Prisvajali su je poklonici rocka i jazza, vrijedila je kao sigurni pogodak na svakoj smotri bluesa i soula, izlazila je na pozornice glazbenog teatra, sakupljala nagrade i bila proglašavanja najboljim ženskim vokalom u državi.
Surađuje sa kultnim grupama Nirvana, Time, Bijelo Dugme, YU jazz-rock selekcija, a suradnja sa Telephone blues bandom traje još i danas. Za vrijeme domovinskog rata redovito odlazi na dobrotvorne koncerte širom Hrvatske, kao i u inozemstvo na hrv. dijasporu u sastavu CRO MUSIC AIDA.
Gostovala je 25 puta u SSSR-u.
Surađuje s najboljim skladateljima: Goran Bregović, Kornelije Kovač, Vladimir Delač, Igor Savin, Miljenko Prohaska, a jedan od najdražih albuma na engleskom jeziku ostvarila je u suradnji s Daliborom Paulikom i Davidom Stopperom "Love is a game" koji je promovirala na festivalima u Los Angelesu, Finskoj i na Middemu u Cannesu.
Krajem 80-ih u njoj se budi alter ego komunikativne jazz pjevačice i započinje suradnju s Vanjom Lisakom s kojim izdaje "Happy Jazz 1 & 2" albume klasične i adaptirane jazz pjesmarice uz eminentne goste (Georgij Garanjan, Peppino Principe) popraćene nizom nastupa u najpoznatijim jazz klubovima Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije i Hrvatske.
1999. - Susreće mladog kompozitora Marka Tomasovića, vraća se širokoj publici s novim pop pjesmama i u izmijenjenim okolnostima diskografskog tržišta. Taj njen novi come back proglašen je za najveći come back godine. Pjesma "Žena za sva vremena" postaje njen najveći hit i nova šifra prepoznavanja Zdenke Kovačiček. Vraća je u vrh popularnosti, slijedi premoćna pobjeda na Zagreb festu 2000. - Grand Prix , ovaj puta oduševljene publike, a pobjednička skladba "Vrati se u moje dane" osvaja hrvatske top liste. 2001. potpisuje ekskluzivni ugovor s diskografskom kućom Cantus i izdaje još 2 albuma istog autora, dok su stihove pisale Inge Priovora i Nevia Korpar, a produkciju potpisuje Duško Mandić. Slijedi nekoliko nominacija za Porin u jazz i pop kategorijama.
2002. - Nagrada Porin kao najbolji ženski vokal uz veliku konkurenciju puno mlađih estradnih zvijezda.
U tom razdoblju snima za HRT sjajne koncerte (jubilarni u Tvornici, "Do zvijezda zajedno" u Gavelli, vlastiti jednosatni tv show "I to sam ja", nastupa na DORI 2001. , 2003. gdje osvaja 4. mjesto, HRF Vodice 2001. , MHJ 2001. , SPLIT 2001. , Etno fest NEUM 2001. itd.)
Zdenka je danas u svojoj najzrelijoj dobi sa 50 godina sjajne karijere iza sebe, još uvijek u samom vrhu hrvatske glazbene scene, veliki je uzor mladim generacijama, a pred njom su tek sada najveći projekti: kazališni i koncertni.
Zdenka Kovačiček ostaje prva dama našeg jazz vokala zahvaljujući to ponajprije svom smislu za interperetacije tog žanra, smislu za improvizaciju kao i za jazz primjerenu glasu.
Stekla je i zapažen međunarodni ugled.
Njezini stilski afiniteti i pristup interpretaciji jazza, zasnovani su na tradiciji američkog jazz vokala, swingu i sklonosti prema jazz standardima.
Takav ćemo repertoar naći i u slučajevima kada nastupa uz veliki Jazz orkestar, kao Big band HRT-a, HGZ-a, ili Big band RTV Ljubljana, s kojima je bila na turneji po Italiji. Tu je još suradnja s poznatim harmonikašem oskarovcem Peppinom Principom, a posljednjih desetak godina Zdenka je čest gost austrijskih pozornica i klubova, s triom Manfreda Josela, Wolfganga Sillija, Wolfganga Schreinara i Carinthian Swing Combom. Nastupala je i s tradicionalnim sastavom Old Storiegler jazz Band u Gracu, Pfaff Combom i Dejano Pečnik triom.
Njezini jazz koncerti u najpoznatijem Austrijskom jazz klubu Royal Garden u Gracu, najavljeni su kao koncerti vrhunske kvalitete. Čest je gost jazz Festivala širom Hrvatske.
28. 12. 2003. godine nastupila je u dvorani Vatroslav Lisinski u povodu proslave 30. obljetnice dvorane, uz Big band HRT-a i Simfonijski orkestar. Isti koncert je održan te godine i u Austriji.
Nekoliko godina za redom nastupa na poznatom Festivalu u Burghausenu uz Carinthian Swing Combo. 1995. godine uz Trio Vanje Lisaka održala je jazz koncerte u ratom okruženom Sarajevu u prepunom Kamernom teatru, a 10 godina poslije nastupila je prvi put sa sastavom Sinana Alimanovića, i od tada je redovit gost u jazz klubovima Sarajeva.
Ukratko, Zdenka Kovačiček jedna je od najznačajnijih pojava na hrvatskoj glazbenoj sceni, poslije 50 godina karijere i dalje u samom vrhu, več je postala legenda i nezaobilazni dio suvremene hrvatske glazbene povijesti. (CANTUS) |
|
