| Tokom svoje 
            (jedno)vekovne istorije, džez je uticao na kulturno- socio-lošku 
            klimu, prolazeći tako ravnopravno sa ostalim velikim umetnostima 
            kroz transformacije neizbežne za organske procese i  prisustvom 
            potvrđjujući svrhu svog postojanja. Skoro se sa sigurnošću  
            može  reći da se nijedna umetniška forma, po mnogo čemu 
            razlišita ( ali opet neodoljivo bliska) nije poslužila džezom kao 
            inspiracijom, a pisci poput Keruaka, Kortasara, Škvoreckog i Vijana 
            su u svoj stil kao osnovnu građu unosili našelo džeza -improvizaciju 
            (Keruakova rešenica dugog daha tzv. Be-Bop proza). Naravno, ni džez 
            nije ostajao dužan u fuzijama, prepoznavajući isti pokretački impuls 
            i stvarajući svoju-sliku-istog. Stoga ne čudi što se na omotu albuma 
            Free Jazz, Orneta Kolmena iz 1959. nalazi reprodukcija slike 
            Džeksona Poloka - White Light. Jugoslovenska slika džeza nije ličila 
            na ispreplitanu mrežu stvaralačkih podudarnosti, ali je, na izvestan 
            način, sporadišno implementirala i vanmuzičke džez uticaje. 
            Najočitiji, svakako ne i jedini pravi, primer za to su i džez 
            festivali u velikim gradovima Srbije, na kojima zapažen status imaju 
            i oni koji se nikad nisu popeli na binu (a da pritom nisu 
            političari). Ovogodišnji Novosadski džez festival svojim programom 
            posvećuje kvalitetno više mesta drugim vidovima džezističkog izraza, 
            kao što je Izložba poljskog džez plakata, izložbe džez fotografije, 
            dokumentarni filmovi, prisustvo žive reči kroz tribine, i svakako 
            najbitnije- koncerti dislocirani na više mesta u gradu, što ovoj 
            muzici daje i potrebni populistički podsticaj. Novosadski 
            džez festival se s pravom može nazvati međunarodni, jer na njemu 
            nastupaju muzičari/sastavi iz više zemalja, a poseban 
            kuriozitet  je gostovanje žive legende post- prevratniškog 
            perioda, bubnjara Džimija Koba.
 Novosadska džez 
            publika će u periodu od 23. do 26. novembra imati mogućnosti da se 
            upozna sa značajnim dostignućima kada je u pitanju jugoslovenski 
            Džezistiški milje i da očekuje, možda već dogodine, jedno zaista 
            veliko ime. Dejva Holanda, ako mene 
            pitate.
 Aleksandar 
            Ljiljak |